A+ A A-

Pozitivan primjer Austrije u radu sa počiniteljima nasilja Istaknuto

TRETMANSKI RAD S POČINITELJIMA NASILJA

Intervencije usmjerene na počinitelja nasilja imaju za cilj učinkovito i odmah zaustaviti buduće nasilje. One uključuju postupke kao što su: zahtjev za produljenje mjere udaljavanja iz doma, suradnju sa socijalnom službom radi zaštite djece tako da se nasilniku privremeno uskrate prava susretanja i druženja s djetetom. Kao i žrtvu, i počinitelja se informira o psihosocijalnom tretmanu nasilnika i gdje ga može dobiti. Važan aspekt ovih intervencija je usklađeno postupanje svih službi s nasilnikom, jer mu se time šalje jednoznačna poruka da se njegovo ponašanje ne tolerira i da ono vodi do loših posljedica po njega. Stoga se može reći da „sistem brine o žrtvama i počiniteljima“ – intervencije su odlučne i jasne. One omogućuju i procjenu spremnosti nasilnika na suradnju i procjenu opasnosti od njegovog budućeg nasilnog ponašanja.

Psihosocijalni tretman nasilnika u izravnoj je službi povećanja sigurnosti žrtve. To je jedna od intervencija kojom se zaustavlja buduće nasilje. Stoga je zadaća intervencijskog centra provesti ili organizirati tretman nasilnika koji će voditi do promjene njegova ponašanja. Bečki intervencijski centar surađuje u tome s Centrom za muškarce, još jednom nevladinom organizacijom čiji rad s nasilnicima financira Ministarstvo unutarnjih poslova, a koji djeluje od 1999. godine. Centar radi s tri podjednako velike ciljne skupine:

  • muškarcima počiniteljima nasilja u obitelji koje su u Centar uputila nadležna tijela tijekom kaznenog postupka
  • muškarcima počiniteljima nasilja u obitelji u nazočnosti djece koje su uputila tijela koja skrbe za djecu
  • muškarcima koji su se dobrovoljno prijavili zbog svojeg nasilnog ponašanja.

 

Nakon intervencije u slučaju obiteljskog nasilja policija obavještava Centar za muškarce o počinitelju, te gdje ga se može kontaktirati – dakle postupa na jednak način kao i u odnosu na žrtvu. Centar za muškarce zatim kontaktira počinitelja i nastoji ga pridobiti da uđe u psihosocijalni tretman. Važno je naglasiti da psihosocijalni tretman počinitelja nasilja može polučiti skromne rezultate ako drugi sustavi ne djeluju koordinirano u odnosu na nasilnika. Naprotiv, ako je tretman počinitelja integriran u sustav intervencija koje uključuju podršku osobama koje su preživjele obiteljsko nasilje i represivne reakcije policije i pravosuđa, učinkovitost tretmana je visoka.

 

Struktura psihosocijalnog tretmana sastoji se od tri dijela:

 

  1. Procjenjivanja je li klijent podoban za uključivanje u tretman. Potrebno je da počinitelj pokaže minimalnu spremnost za promjenu svojeg ponašanja. U tome surađuju s intervencijskim centrom koji pak radi sa žrtvom. Ako ovaj uvjet nije zadovoljen, počinitelj nema izbora nego mu slijedi kazna. Ako se radi o ovisniku o alkoholu, onda ga se prvo upućuje u program odvikavanja, no ako nije ovisnik, može se primiti u program.

 

  1. Osiguravanje sigurnosti žrtve. Sudjeluju u procjenjivanju sigurnosti žrtve zajedno s intervencijskim centrom. Dio toga je informiranje žrtve o sadržaju i načinu tretmana nasilnika, te zadobivanje njenog povjerenja. Ovo je vrlo važno, budući da žrtve često štite počinitelja jer se više boje posljedica vanjske intervencije (policija, sud, socijalna skrb) nego što se nasilnik brine zbog toga. Ovo ujedno služi i za dobivanje informacija o tome kako se klijent ponaša u obitelji za vrijeme tretmana.

 

  1. Tretman nasilnika. Trajanje tretmana je 8 mjeseci tijekom kojih nasilnik sudjeluje na 30 grupnih susreta. Grupe broje od 6 do 8 članova. Dvoje terapeuta, muškarac i žena, u suvoditeljstvu vode grupu. Grupe su otvorenog tipa kako bi se skratilo vrijeme čekanja da klijent uđe u tretman.

 

Program je jasno kognitivno-bihevioralni, s izgradnjom drugačijeg sustava vrijednosti. Teme koje se prolaze tijekom tretmana pokrivaju četiri područja: vlastita odgovornost za     nasilno ponašanje, upravljanje srdžbom, vrijednosti u partnerskom odnosu i izgradnja socijalnih vještina.

Na početku tretmana klijent potpisuje ugovor u kojem su navedeni uvjeti koje mora prihvatiti da bi bio primljen u program čime daje pristanak za sudjelovanje u programu i prihvaća način rada. Ugovorom je regulirano i načelo povjerljivosti informacija koje se saznaju tijekom tretmana i mogućnost njihove uporabe. Klijent također preuzima obvezu da neće biti nasilan tijekom trajanja tretman.

Klijent je obvezan redovito dolaziti na susrete, aktivno sudjelovati u ostvarivanju programa i izvršavati domaće zadaće. Ako klijent ne dođe na susret, ima mogućnost podastrijeti opravdanje, no ako to ne učini ili je opravdanje neprihvatljivo, Centar odmah obavještava tijelo koje je uputilo počinitelja na tretman kako bi se razmotrilo može li nastaviti ili će uslijediti zakonska sankcija čija je primjena odgođena zbog toga što se       počinitelju daje prilika da iskoristi tretman za svoju promjenu.

Na kraju programa Centar za muškarce zajedno s Intervencijskim centrom procjenjuje jesu li postignuti ciljevi tretmana, tj. hoće li žrtva biti sigurna u svojem domu. O tome obavještavaju tijelo koje je uputilo počinitelja u tretman. Ako zaključe da je klijentu potrebno produljiti tretman nakon 30 susreta jer nije postigao kriterije uspješnosti, onda se tretman produljuje radi sigurnosti žrtve. Zanimljivo je da klijenti – počinitelji obiteljskog nasilja sudjeluju u financiranju tretmana.To je simbolički iznos vrijednosti kutije cigareta po jednom susretu, ali se i time testira njihova spremnost na prihvaćanje promjene u svojem ponašanju.

 

Preuzeto sa www.hrcak.srce.hr

Vijesti i najave

Analiza

O projektu

Projekat „Multidisciplinarni pristup u radu sa počiniteljima nasilja u porodici u Kantonu 10“ provodi Udruženje “Žena BiH” u partnerstvu sa Udrugom socijalnih radnika HBŽ, a u u okviru UN Women projekta “Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini”, koji finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju.

Implementacija projekta

UN Women BiH projekt “Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini”

Finansijska podrška projektu

Projekt finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA)

Žena BiH Mostar

Trg Ivana Krndelja 3
88104 Mostar
Bosna i Hercegovina

+ 387 36 550 339

+ 387 36 558 526

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.



Design © Skype | Žena BiH. All rights reserved.

Premium templates by bigtheme.org