A+ A A-

Intervju o radu sa počiniteljima nasilja sa Gordanom Vidović direktoricom UG "Budućnost" Modriča Istaknuto

  • Možete li nam se predstaviti, i ukratko reći čime se vaša organizacija bavi?

Udruženje građana „Budućnost“ iz Modriče je nevladina organizacija osnovana 1996. godine, neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Organizaciju je osnovalo nekoliko žena, optimistkinja, čvrsto vjerujući u bolju budućnost bosanskohercegovačkog društva. Budućnost je vjerna svojoj primarnoj strategiji, promociji i zaštiti ženskih ljudskih prava kroz prevenciju svih oblika nasilja i diskriminacije i jačanje uloge žena u javnom i političkom životu.

Glavno područje djelovanja Udruženja građana “Budućnost” je sprečavanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja kroz zalagačke aktivnosti usmjerene ka ostvarivanju de iure i de facto ravnopravnosti žena u svim segmentima društva, sa posebnim naglaskom na senzibilizaciji žena za dokazivanje političkog subjektiviteta i preuzimanju pune odgovornosti.

Strukturu organizacije čine pet organizacionih jedinica:

  • Savjetovalište (pravno, psiho-socijalno, porodično i partnersko savjetovanje, lobiranje za izmjene zakona, profesionalizacija i organizacijski razvoj) – kontinuirano od 1996. godine,
  • Rad u zajednici (zalagačke aktivnosti za razvoj planova, strategija i standarda koji doprinose unapređenju položaja žena; edukativni programi za profesionalce/ke; razvoj referalnih mehanizama za sprečavanje rodno zasnovanog nasilja; osnaživanje žena političarki širom BiH; podizanje svijesti javnosti; prevencija trgovine i zlostavljanja djece, sinhronizovane akcije sa komisijama za ravnopravnost polova širom BiH) – kontinuirano od 1996. godine,
  • Sigurna kuća (prijem i smještaj žrtava nasilja, pravna, psihološka i socijalna pomoć, pedagoški rad, SOS telefon, okupacione aktivnosti, after care) – kontinuirano od 2000. godine (osnovana 2000. godine kao prva u RS),
  • Muški centar (terapijsko-savjetodavni rad sa muškarcima počiniocima nasilja, razvoj socijalnih vještina muškaraca iz zajednice kroz rad u grupama za samopomoć, rad u studijskim krugovima, rekreativni i zabavni rad, anti stres programe, saradnju sa muškim udruženjima i rad u školama sa mladima; javne kampanje) – kontinuirano od 2010. godine,
  • Dnevni centar za djecu (dnevno zbrinjavanje djece iz porodica sa višestrukim problemima, pomoć u učenju, psiho-socijalni i pedagoški rad sa djecom i roditeljima, praćenje napretka djece) – kontinuirano od 2013. godine.

Podršku radu organizacije daje Stručna služba organizacije: kadrovsko-pravni poslovi, knjivodstveno-računovodstveni poslovi, revizija i kontrola i administrativno-tehnički poslovi

 

  • Možete li nam nešto reći o porodičnom nasilju, kako ga prepoznati, zašto se događa, koliko je rasprostranjen u vašoj sredini?

Tradicionalno viđenje žene kao članice porodične zajednice ženu stavlja u neravnopravan položaj, te je iz tih razloga pogodna da bude žrtva porodičnog ili partnerskog nasilja. Potrebno je napomenuti da se pri tome u najvećoj mjeri radi o nezaposlenim i ekonomski zavisnim ženama. Sveukupno nasilje nad ženama je u ekspanziji, te su kao takve u najvećoj mjeri upućene na centre za socijalni rad i sigurne kuće. Centri za socijalni rad često ne shvataju ozbiljnost problema i ne reaguju adekvatno, pa nerado daju efikasnu podršku žrtvama.

 

 

  • Da li su počinitelji porodičnog nasilja uvijek muškarci?

Na osnovu statistika u našoj državi ali i širom svijeta, počinitelji nasilja su muškarci u više od 90% slučajeva. Muška dominacija je još uvijek široko prihvaćen model ponašanja kako u sferi javnog tako i privatnog života.Ovakve stereotipe mnogi u našem društvu nisu prevazišli, unatoč deklarativnom prihvatanju zabrane nasilja i diskriminacije po osnovu pola, starosti ili bilo kojem drugom osnovu. U svom radu ispoljavaju ga ponekad i radnici organa kojima je  povjerena dužnost subjekata zaštite od nasilja u porodici, gdje još uvijek rade i oni koji prihvataju nasilje nad ženama ili djecom kao njihovo discipliniranje i smatraju ga trivijalnim događajem, a ne krivičnim djelom ili prekršajem, čime dovode u pitanje ne samo profesionalnost svog postupanja, već ometaju provođenje zakona u oblasti zaštite od  nasilja u porodici, pa izostaju osude učinilaca ove vrste nasilja.

  • Zašto je jako teško ženama koje trpe nasilje, ostaviti počinitelja nasilja?

Mnogobrojni su razlozi zbog kojih žene ne mogu ostaviti počinitelja nasilja. Jedan od najvažnijih je ekonomska nestabilnost i nemogućnost obezbjeđenja egzistencije za sebe I djecu. Drugi razlog je što je veoma teško otići od nasilnika, koji sve čini da je onemogući da ode. Kroz točak nasilja uočava se identičan metod koji počinioci koriste da bi žrtvu sprečili da ode od njega (prekinut kontakt sa roditeljima i bliskim osobama, zastrašivanje, ucjenjivanje, prijetnje da će joj oduzeti djecu….) sve dok se žrtva potpuno ne izoluje od svih onih koji bi joj mogli pomoći

  • Kako prepoznati da je neko počinitelj nasilja?

Veoma je teško prepoznati nekog da je počinitelj nasilja. Počinitelji se ni po čemu ne razlikuju od drugih ljudi.

  • Kakvo je vaše iskustvo u radu sa počiniteljim anasilja?

Iskustva u radu sa počiniteljima nasilja su veoma pozitivna. Sa počiniteljima nasilja radimo od 2011. godine i za sada nismo imali recidive, što je veoma ohrabrujuće. 

Muški centar je organizaciona jedinica u okviru UG Budućnost. To je prvi projekat u BiH, koji fokus aktivnosti usmjerava na počinioce nasilja i promoviše njihov oporavak. Pilot faza trajala je od 01.11.2010 - 31.12.2011 i u tom periodu stručno su osposobljeni profesionalci humanističkih i medicinskih struka za sprovođenje psiho-socijalnog tretmana počinilaca nasilja u porodici. Muški centar je polako sticao povjerenje lokalne ali i šire društvene zajednice, a vremenom se povećavao broj kijenata koji se sami, bez posrednika, obraćaju za pomoć, što ukazuje da problem nasilja u porodici biva sve više demistifikovan.

U prvoj fazi (2012-2014) osiguran je kontinuitet ovog važnog pionirskog rada. Najvažnija komponenta je strukturiran psiho-socijalni tretman počinilaca nasilja čiji cilj je zaustavljanje nasilničkog ponašanja i preuzimanje odgovornosti za nasilje.

 

  • Na koji način tretmani,  odnosno programi rada sa počiniteljima nasilja mogu pomoći i pomažu, i kako zapravo vi radite sa počiniteljima nasilja?

Muški centar je koncipiran kao savjetodavni i terapijski centar za muškarce s problemima nasilja, ali i mjesto  gdje se muškarci mogu okupljati, informisati i družiti u atmosferi povjerenja i saradnje.Psiho-socijalni rad sa počiniocima nasilja je od samog osnivanja najvažniji segment rada Muškog centra, jer muškarci moraju preuzeti odgovornost za nasilje koje čine svojim članovima porodice.

Struktura psihosocijalnog tretmana sastoji se od tri dijela:

  • Procjenjivanja je li klijent podoban za uključivanje u tretman. Potrebno je da počinitelj pokaže minimalnu spremnost za promjenu svojeg ponašanja.
  • Osiguravanje sigurnosti žrtve.Žrtve učestvuju u procjeni vlastite sigurnosti. One su informisane  o sadržaju i načinu tretmana nasilnika. Ovo je vrlo važno, budući da žrtve često štite počinitelja jer se više boje posljedica ovih intervencija. Svo vrijeme tretmana voditelji procesa su u kontaktu sa žrtvom.
  • Tretman nasilnika. Trajanje tretmana je 16 grupnih susreta. U grupi učestvuje od 6 do 8 muškaraca. Program je jasno kognitivno-bihevioralni, s izgradnjom drugačijeg sistema vrijednosti. Teme koje se prolaze tokom tretmana pokrivaju četiri područja: vlastita odgovornost za nasilno ponašanje, upravljanje ljutnjom, vrijednosti u partnerskom odnosu i izgradnja socijalnih vještina.

 

  • Sta je neophodno uraditi da bi se počelo raditi sapočiniteljima nasilja?

Najvažnije je da se dorade zakonski I podzakonski akti kojim će se urediti efikasnije upućivanje počinilaca nasilja u psihosocijalni tretman. Nadalje, potrebno je da se zakonski propisi implementiraju, odosno da subjekti zaštite (policija, centri za socijalni rad, sud) počnu sa primjenom mjere psiho-socijalni tretman.

 

  • Kako osigurati sigurnost žene tokom psihosocijalnih intervencija sa počiniteljem nasilja?

 

Procjena sigurnosti žene je sastavni dio cjelokupnog procesa. O tome je već opisano u odgovoru na 8. pitanje.

 

  • Zbog čega je  rad s počiniteljima nasilja u porodici jako težak?

 

Ne smatram da je rad s počiniteljima nasilja tako težak. Mnogo je teže privoljeti počinioca da se uključi u program. Nakon uključivanja u program, većina počinilaca nasilja se redovno odazivaju, a na to ih obavezuje I ugovor koji su potpisali.

Po meni je mnogo teži raditi na osnaživanju žena žrtava nasilja, koje se veoma sporo I teško oslobađaju trauma od preživljenog nasilja.

 

  • Zašto je važno da se profesionalci bave ne samo žrtvom nasilja nego i počiniteljima nasilja u porodici?

Ne mogu se postići rezultati ukoliko se radi samo na osnaživanju žrtve. Iz iskustva znam da počinilac nasilja neće promijeniti svoje ponašanje ukoliko promijeni partnerku, te je za to veoma važno raditi sa njim na promjeni obrazaca ponašanja.

 

  • Ko su najčešće počinitelji nasilja?

 

Na prvi pogled veoma je teško prepoznati počinitelja nasilja. To su osobe različitih zanimanja, socijalnog statusa. 

 

  • Da li zaista programi rada sa počiniteljima nasilja pomažu?

 

Definitivno da, program rada sa počiniteljima nasilja pomaže, ali tu je najvažnija odluka počinioca da želi da radi na promjeni svog ponašanja gdje je prije svega važno da preuzme odgovornost za počinjeno nasilje.

 

 

Vijesti i najave

Analiza

O projektu

Projekat „Multidisciplinarni pristup u radu sa počiniteljima nasilja u porodici u Kantonu 10“ provodi Udruženje “Žena BiH” u partnerstvu sa Udrugom socijalnih radnika HBŽ, a u u okviru UN Women projekta “Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini”, koji finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju.

Implementacija projekta

UN Women BiH projekt “Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini”

Finansijska podrška projektu

Projekt finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA)

Žena BiH Mostar

Trg Ivana Krndelja 3
88104 Mostar
Bosna i Hercegovina

+ 387 36 550 339

+ 387 36 558 526

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.



Design © Skype | Žena BiH. All rights reserved.

Premium templates by bigtheme.org